16/01/2023
BOLEST MEĐUKRALJEŽNOG DISKA
Kralježnica pasa ima 7 vratnih kralješaka, 13 prsnih i 7 slabinskih kralješaka.
Koštane strukture kralježnice razvijaju se već u uterinom životu, a kralješci su povezani sitnim mišićima, tetivama i ligamentima. Između svakog kralješka nalazi se mekana tvorba poput jastučića koja se naziva diskom. Disk je građen od vanjskog, okruglog, tvrđeg, fibroznog prstena (anulus fibrosus) koji okružuje ekscentrično lociranu mekanu, želatinoznu jezgru (nucleus pulposus). Svrha diska je djelovanje poput "amortizera", ublažuje udarce i raspodjeljuje pritisak kako bi spriječio oštećenje kralješnice, te kralješničke moždine i izlazećih živaca pokraj kralješaka. No, ako je trauma prejaka ili postoji pojačana degeneracija diska (kod ovog problema i normalno pomicanje kralješnice može dovesti do puknuća diska) istjecanje materijala jezgre dovodi do pritiska na kralježničku moždinu i/ili moždinske (spinalne) živce.
Hernijacija je naziv za uklještenje. Sabijanjem diskusa tj tlačenjem diskusa, u određenim uvjetima dolazi do popuštanja fibroznog prstena i njegove deformacije, te nastaje rascjep u koji se uvlači jezgra i putuje prema van, pa tu pojavu nazivamo protruzijom diska. Ako je prsten pukao, mekani sadržaj iscuri van i tada govorimo o ekstruziji diska. U oba slučaja deformirani disk pritisne živčane strukture (kralježničku moždinu i/ili korijen moždinskog živca) i izaziva dvostruku bolnu reakciju, onu senzornu, živčanu, kao i mišićni odgovor tj kontrakciju na bolni podražaj.
Degenerativne promjene mogu u starijih pasa zahvatiti diskove. U njima, tijekom godina, dolazi do «zamora materijala» kao posljedica opterećenja i lošijeg sastava diska (disk manje otporan na ponavljana opterećenja može se i naslijediti).
Međutim, u nekih, tzv. hondrodistrofičnih pasmina pasa (pekinezer, jazavčar, francuski buldog, koker španijel, minijaturni pudl) međukralježni disk podliježe degenerativnim promjenama (hondrodistrofična metamorfoza) već nakon dva mjeseca po porodu a potpuno je promijenjen s navršenom jednom godinom. Ove pasmine su predisponirane na bolest međukralježnog diska.
Protruzija može biti na jednom disku ili na nekoliko njih uzduž kralježnice.
Hansen je ovu bolest podijelio na dva tipa:
TIP 1: vlakna prstena pucaju i dolazi do hernijacije jezgre kroz vlakna prstena i ekstruzije materijala jezgre u kanal kralježnice. Najčešće disk izlazi kroz dorzalni dio prstena, uzrokujući kompresiju leđne moždine. Ovaj je tip u pravilu povezan s hondroidnom degeneracijom. Javlja se najčešće u malih, mladih, hondrodistrofičnih pasmina.
TIP 2: kod ovog tipa dolazi do protruzije prstena, obično uzrokovane fibroidnom degeneracijom. Ovaj tip se javlja u starijih nehondrodistrofičnih pasa i često ima polagani progresivni tijek.
Međutim, daleko od pravila iznimke su itekako moguće.
Funkquist dodatno spominje TIP 3 kao zasebnu vrstu dislokacije, zvanu i nastrijelna ozljeda (engl. gunshot), pri kojoj vrlo mali dio jezgre velikom snagom prodire u kanal kralježnice i često probija leđnu moždinu. Ovaj tip nastaje perakutno do akutno sa slikom progresivne plegije, često s gubitkom osjeta. U pravilu se javlja u hondrodistrofičnih pasmina, osobito pekinezera.
Najčešće mjesto poremećaja je donji dio leđa i područje vrata obzirom da su to dijelovi tijela najizloženiji kretanjama čime uzrokuju napor za kralježnicu.
Klinički znakovi variraju ovisno o lokaciji ozljede. Npr. protruzija u vratnoj kralješnici može uzrokovati disfunkciju u svim udovima, dok u donjem dijelu leđa samo u stražnjim nogama. Prema znanstveniku dr. Dunningu ozljede kralješničke moždine rezultiraju u gubitku neuroloških funkcija prema određenom redu, a vjerojatnost za oporavak je najviše uvjetovana brzinom poduzete terapije. U prvom stadiju životinja gubi osjećaj pozicije udova. Ovo je vidljivo pijanim hodom (ataksija). Ako se problem pogoršava, pas gubi sposobnost pomicanja nogu. U zadnjem stadiju (paraliza) pas gubi sposobnost osjećaja u nogama. Paraliza može biti progresivna ali i nastupiti naglo.
Dijagnostika: Osim neurološkog pregleda kao osnove obrade svakog neurološkog pacijenta, preporučljivo je koristiti nativnu rentgenografiju kao orijentacijsku metodu, te mijelografiju, kao nešto precizniju, te magnetsku rezonanciju kao optimalnu metodu u dijagnostici bolesti međukralježnog diska
Liječenje protruzije ili hernije diska ovisi o stupnju trajanja neurološke disfunkcije a čini se jednim od sljedeća dva načina - medikamentozno ili kirurškim zahvatom. Za blage ozljede diska bez gubitka snage i voljnih pokreta dovoljno je mirovanje i ograničenje aktivnosti. Lijekovi se koriste ako je prisutna bol slabog intenziteta, s malom ili bez neurološke disfunkcije.
Obično se koriste protuupalni lijekovi i miorelaksansi. Zahtjev je strogo mirovanje jer lijekovi protiv bolova mogu rezultirati u preranom vraćanju normalne aktivnosti. Ona pak može dovesti do još većeg izguravanja materije diska, što dovodi do pogoršanja kliničkih znakova ili pak paralize. Strogo mirovanje neophodno je i iz razloga što je vrlo čest povratak kliničkih znakova i nakon poduzete terapije lijekovima. Oporavak u prosjeku traje od 2-3 tjedna pa do 3-4 mjeseca.
Mnogo oporavljenih pasa doživi protruziju diska na drugom mjestu na kralješnici. U velikom broju slučajeva ovu pojavu prati i okoštavanje diska.
U biti je kod ovog patološkog stanja problem tekucina(otok,edem) koji se javlja kao posledica povrede i može dovesti do pritiska kralježnične moždine i kidanja iste. Taj otok se smanjuje glukokortikosteroidima koji ga razgrađuju (npr. kortizon).
Kirurški zahvat trebalo bi razmotriti u svakom slučaju stalne boli ili one koja se ponavlja, kod otežanog stajanja i hodanja, naglog pogoršanja simptoma ili simptoma koji nemaju cjeloviti odgovor na terapiju.
Dobri rezultati postižu se i akupunkturom.
Prognoza kod oštećenja kralježnične moždine ovisi najprije o stupnju ozljede i reverzibilnosti procesa. Dobar je prognostički znak percepcija bolnih podražaja prema repu, odnosno stražnjem dijelu tijela, od mjesta ozljede.
Obzirom da kalij poboljšava provođenje živčanih podražaja dobro je psu davati hranu bogatu kalijem (banana, rajčica, ječmene pahuljice, goveđe meso..)
Također treba davati i vitamine B-kompleksa, koji su bitni čimbenici zaštite živčanog tkiva.
Rizik oboljenja može se smanjiti održavanjem dobre tjelesne težine psa jer prekomjerna tjelesna težina dodaje biomehanički napor i stres na diskove. Također, za vođenje u šetnju Vašem ljubimcu stavite oprsnicu (ormu) umjesto ogrlice oko vrata koje mogu izazvati naglo naprezanje vrata. Ako je moguće, izbjegavajte nagla zaustavljanja i kretanja koji mogu biti napor za kralješnicu, kao i skakanje sa povišenih mjesta (npr. krevet, trosjed i sl.).
