Za besplatne kastracije mačaka i pasa u Belišću, Valpovu i prigradskim naseljima Vrlo malen broj napuštenih životinja pronađe novi dom.
03/02/2025
Povodom vijesti o ubijanju golubova noću iz vatrenog oružja uputili smo dopis vukovarskom gradonačelniku Ivanu Penavi. Tužna je ironija da se pokolj golubova događa u jednom europskom gradu, čiji je najprepoznatljiviji simbol upravo vučedolska golubica, koju Vukovarci smatraju simbolom mira.
Javili su nam se brojni šokirani i zabrinuti građani koji su zgroženi činjenicom da ubijanje provodi gradska uprava Vukovara, uz odobrenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Apsurdno je i da se cijeli pokolj odvija zbog banalnog razloga kao što je golublji izmet, za koji iz gradske uprave navode da utječe na zdravlje građana i narušava izgled zgrada. Sada građani Vukovara, uz izmet, imaju i golublju krv po balkonima. Nejasno je kako to pridonosi njihovu zdravlju te ljepšem i čišćem izgledu zgrada.
Neugodno smo iznenađeni što nadležno ministarstvo tako olako izdaje dozvole za mahnito ubijanje ptica, bez dovoljne konzultacije sa stručnjacima ornitolozima. Zato ćemo zatražiti da Ministarstvo prestane s tom praksom i da ne izdaje najavljena moguća odobrenja za ponovno ubijanje golubova u travnju. Odluka o ubijanju golubova ne samo što je okrutna i suluda u 21. stoljeću nego je i nestručna, neznanstvena, besmislena i neučinkovita za rješavanje problema. Ovdje se očito nije pristupilo traženju razumnih, znanstveno utemeljenih i nenasilnih rješenja.
Ubijanje golubova osudila je i Udruga Biom, čija je ornitologinja mag. biol. mol. Iva Šoštarić istaknula da su znanstvena istraživanja već ranije potvrdila da je takva metoda odvraćanja golubova iz urbanog područja potpuno neprihvatljiva i beskorisna: „Još su kasnih osamdesetih godina u Baselu u Švicarskoj pokušali masovnim odstrelom smanjiti ondašnju populaciju golubova, pri čemu je kroz više godina ubijeno 100 000 golubova te je njihova populacija smanjena za 80 %. Unatoč tome, populacija golubova se u svega godinu dana oporavila na svoju početnu brojnost. Naime, ono što zaista određuje brojnost golubova u gradu su količina hrane i broj povoljnih mjesta za gniježđenje, što se odstrelom ne mijenja. Golubovi se mogu gnijezditi veći dio godine te im odstrel zapravo pomlađuje populaciju kojoj se time otvara novi životni prostor i kojoj ostaje dovoljno hrane za oporavak.”
Nakon neuspješnog istrebljivanja golubova u Baselu, uspostavljen je tzv. „Baselski model”, koji uključuje upozoravanje građana da ne hrane životinje i postavljanje golubarnika iz kojih se jaja mogu lako ukloniti. Kao rezultat, populacija golubova u Baselu u roku od četiri godine smanjena je za 50 posto. Slične, manje okrutne i na dulji rok učinkovitije metode koriste mnogi europski gradovi.
