Veselo nam je bilo na radionici slikanja prirodnim bojama u sklopu festivala Urbana džungla. Hvala svima koji su došli u pustili mašti na volju....
Oprašivači su na ljetnom dopustu pa sam morala u svom aranžmanu oprašiti još jednu turu muškatne bundeve. Neki od vas pitali su me kako se to radi.
Procedura je jednostavna. Uzmete muški cvijet, otkinete mu latice i prašnikom lagano dodirnete tučak ženskog cvijeta. Bitno je da pelud s prašnika dođe u kontakt s tučkom. Budući da tikvenjače uvijek imaju više muških nego ženskih cvjetova uvijek možete ponoviti postupak ukoliko ste "upropastili" prvi muški cvijet.
Ali pripazite na jednu stvar. Uspjeh oprašivanja ovisi i o tome jeste li zakasnili s postupkom. Ako je ženski cvijet stigao već na polovicu zatvaranja, zakasnili ste s oprašivanjem. U tom slučaju otkinite taj neoplođeni cvijet kako biste omogućili biljci da stvori novi ženski cvijet pa za koji dan ponovite postupak oprašivanja. Naravno, to mogu obaviti i 🐝 umjesto vas.
Sretno.....
Sočna juhica od ljuski crvenog luka i drvenog pepela spremna za prihranu greentave zelenjave....
Nisu zelenjava, ali su sastavni dio svakog vrta. Vrijedni su, koordinirani, predani cilju i iznimno snažni. Čovjek bi se kao vrsta itekako trebao ugledati na živine.
Evo ja jesam, delam ko' mrav zadnjih nekoliko dana pa nisam stigla dokumentirati vrtlarske avanture. No uskoro nastavljamo u revijalnom tonu, sjetvom nove ture gospoje Mrkve, gospona Graška i frajera Celera.....
Volovska srca bujaju od sreće.
Kako i ne bi kad ih tetošim sve u 16. Uzgojeni su iz sjemenki plodova kupljenih od provjerene tete na tržnici.
Dok su tijekom ožujka klijali i jačali na prozorskoj dasci u stanu, povremeno sam ih zalijevala rastvorom od ljuski jaja, luka i banana.
Prije nepunih mjesec dana posađeni su u velike kante od boje, koje odijevam u staru tkaninu. To činim jer su kante plastične, a kad upeče Sunce ne želim razmišljati o tome topi li se plastika u zemlju i hoće li zbog vrućine ukuhati korijen. Ovako su gospoje Rajčice dobile prikladnu oblekicu i svojevrstan sustav hlađenja pa ne bi trebalo biti većih pobuna s njihove strane.
Bijele mrlje na listovima su osušene kapljice mlijeka. Neki dan sam ih prskala mješavinom mlijeka i vode, koja ih štiti od plamenjače i onih napornih biljnih uši, koje su i ovako i onako nastradale jer sam vidjela nekoliko 🐞 kako se motaju oko Nevena i Ruže, gdje lisne uši operiraju već neko vrijeme....
Sretan vam Međunarodni dan biološke raznolikosti.
Umjesto sve one prirodne ljepote i bioraznolikog bogatstva koji, nekim čudom, još uvijek opstaju u gradu, ovaj put želim skrenuti pozornost na čovjeka, jedino biće na Zemlji koje svjesnim, sebičnim i nepromišljenim postupcima uporno pili granu na kojoj sjedi.
Snimka, nastala prije 3 dana, prikazuje javnu površinu pored napuštenog dvorišta Unija papira, na Sarajevskoj cesti u Novom Zagrebu. Ova napuštena i raznim otpadom pretrpana ograđena površina nalazi se pored aktivne vojarne s jedne strane, dok joj je s druge strane bioraznoliki mirisni šumarak s borovima, bazgom, bagremom, lijeskom, topolama, kupinama, livadskim cvijećem, oprašivačima, pticama, glodavcima itd.
Većina prolaznika u šoku gleda i fotografira ovu tugu glavnog grada, udaljenu od Trga bana Jelačića svega nekoliko kilometara, i pita se - što se dogodi ljudskom mozgu da pored svih reklama, kampanja, vijesti, znanstvenih činjenica i stravičnih priča o opasnostima nezbrinutog otpada, čini ovakav ekološki zločin?!
Lokaciju sam prijavila zagrebačkom komunalcu. Jesu li raščistili lokaciju? Ne znam. Hoće li na njoj ponovno osvanuti ovakav prizor? Vjerojatno hoće. Ima li ljudskoj gluposti kraja? Nažalost, nema. Hoće li ljudska vrsta ikada prijeći na viši nivo inteligencije? Nadam se da hoće. Vjerujem li u to? I ne baš.
Znanstveno je dosad klasificirano više od milijun životinjskih i više od 344 tisuće biljnih vrsta te više od 11 tisuća mikroorganizama. Pretpostavlja se da ukupan broj vrsta na Zemlji doseže čak 30 milijuna!
Nije li tragikomično da samo jedna vrsta uporno zagorčava život ostalih 30 milijuna?!
Kakva je to blagodat imati ovakvu staru mrcinu od Masline, koja je krcata grozdovima budućih cvjetova.
Tko zna koliko će ih ostati na stablu nakon što solitarne Pčele i Bumbari obave posao.....
Kad bi znali koliko je lako, Mrkvu bi uzgajao svatko.
Posijana sredinom prosinca, pojedena sredinom travnja 🥕😋.
Jedna od najjednostavnijih i najskromnijih povrtnica za uzgoj u posudi srednje veličine. Prihranjena je tu i tamo homemade tekućinom bogatom kalijem i kalcijem, a od prosinca do sredine ožujka boravila je na podu, u blizini južnog prozora.
Okus? Točno onakav kakvog se sjećam iz dječjih dana.
Inače, listovi Mrkve su odlični za domaći pesto (umjesto Bosiljka).
Ako često jedete banane, iskoristite njihovu koru za jednostavnu izradu tekućeg gnojiva bogatog kalijem.
Iako su za ovu svrhu korištene tzv. ekološki uzgojene banane, one se u transportu prskaju raznim sredstvima pa bi ih prije bilo kakve primjene trebalo dobro očistiti.
Najjednostavniji način je da neoguljene banane, odmah nakon kupovine, uronite u kombinaciju vode, alkoholnog octa i sode bikarbone. Banane u takvoj vodi ostavite barem 15 minuta, potom ih obrišite suhom krpom i nakon konzumacije ploda, koru jednostavno iskoristite za izradu gnojiva.
Koru narežite na manje komade i prelijte odstajalom vodom ( još bolje ako imate kišnicu).
Kore ostavite poklopljene u posudi 3-4 dana (može i koji dan više, ali pripazite da se ne pojavi plijesan na površini vode), nakon toga iscijedite otopinu (koja će ispasti sluzava) i koristite je razblaženu s vodom (ja koristim 2 dcl otopine na litru vode) za zalijevanje biljaka. A možete je koristiti i za folijarnu prihranu, kako vam je draže.
Kore koje ostanu nakon izrade ovog tekućeg hranjiva slobodno frknite u kompostište.
Sretno.
U greentavoj kuhinji opet smo miksali prirodne boje. Zelenu smo ovaj put izvukli iz listova djeteline, maslačka i kostriša - jer toga trenutačno na terasi imamo najviše.
Žutu, nažalost, nisam uspjela izvući iz gospona Maslačka jer ga je kiša dobrano okupala pa su se cvjetovi zatvorili.
Sva sreća, priroda je darežljiva pa smo jarki cvijet Maslačka "pofarbali" limunom, kurkumom, kavom i, po prvi put u greentavoj kuhinji, mljevenom crvenom paprikom.
Odvajanje biootpada u gradu može biti pravi izazov. Osobito ako živite u stanu. Veseli podatak da dobar dio takvog otpada možemo iskoristiti za izradu tekućeg gnojiva za biljke.
Jedno od takvih gnojiva je i kombinacija ljusaka od luka i drvenog pepela (isključivo drvenog pepela u kojem nema ostataka plastike, ljepila i sličnih umjetnih tvorevina).
Na litru vode dovoljne su ljuske dva veća luka i dvije čajne žlice drvenog pepela. Vodu treba prokuhati i preliti preko suhih sastojaka. Sve promiješati, poklopiti i ostaviti 3-5 dana na suhom i hladnom mjestu.
Što ovime dobivate? Rješavate se biootpada, a vaša zelenjava dobiva biostimulator bogat fosforom, kalijem, željezom te vitaminima A, B i C koji potiču njihov rast. Ovo gnojivo ujedno štiti biljke od gljivičnih oboljenja.
Dobivenu otopinu prije zalijevanja biljaka treba razrijediti s vodom u omjeru 1:3. Osim kao gnojivo, ova otopina dobra je i kao "dezinficijens" za sjeme prije sjetve.
Navalite.....
Složila sam rastvor iliti tekuće gnojivo krcato kalcijem koje je zainteresiralo i mog pajdu🐈
Izrada je vrlo jednostavna, a učinci fenomenalni.
Ljuske jaja treba smrviti u blenderu te ih preliti jabučnim octom, dva prsta iznad razine mljevenih ljuski. Dobro promiješati i teglicu potom prekriti prozračnom tkaninom.
Tako pripremljena "kalcijeva juha" odmah se počinje pjeniti pa svakako treba pripaziti da se teglica ne napuni do vrha.
Dok traje pjenasti proces, sadržaj u staklenci potrebno je svakodnevno izmiješati. Nakon što ono završi, gnojivo je gotovo.
Prije korištenja tekućinu treba procijediti i koristiti po potrebi - na litru vode dovoljne su 2 žlice "tekućeg kalcija".
Have fun u novoj vrtlarskoj sezoni🌱🐞🐝🦋🥬🥕🫐🌶🍅🫑🥒🥦
Reznice Peruanke stvorile plodove. Ja oduševljena, a moj frend potpuno ravnodušan😼.....
Maslina i Brokula zaplesale na južini....
Kako najjednostavnije očistiti Nar?
Metkovka Aleksandra prava je domaćica, puna malih tajni velikih majstora kuhinje pa mi je, između ostalog, pokazala kako na najjednostavniji način očistiti Nar.
Ona je već maherica u čišćenju šipka. Svake godine radi sirup od divljeg Nara - veli mi da je taj kiseliji i manji, ali zdraviji.
Ovaj ukusni vladar jeseni prava je riznica vitamina koji čuva zube i srce te jača imunitet. Budući da je prava zdravstvena bomba, s njim valja oprezno.
Jedan morganj, šipak ili Nar sasvim je dovoljan da vam život učini veselijim, aktivnijim i zdravijim...
Trebala su 3 mjeseca i nešto sitno da iz sjemenke nastane ovaj buket. Iz sredine je krenuo i plod, koji bi prema mojoj prostoj procjeni mogli papati do zime.
Kažu nutricionisti da se u njoj nalaze čak tri aktivna sastojka koja štite od raka, a njezinom redovitom konzumacijom spriječava se pojava artritisa, jača imunitet, održava krvožilni sustav elastičnim, pomaže probavi te još gomila provjereno pozitivnih učinaka koje nam osigurava gospoja Brokula.
Nije doduše preporučljiva česta konzumacija brokule, niti ostalih krstašica, osobama s poremećenim radom štitnjače, no tko bi joj odolio😋🥦💚....
Vrijedna Pčelica u pripremi zimnice....
Otočka simfonija glasnih živina
Cijeli život ljetujem na jugu, no nikad nigdje nisam čula ovako intenzivan koncert zrikavaca kao na Mljetu.
Obišla sam dobar dio hrvatske obale, ali nikad nisam vidjela toliku bioraznolikost na maloj površini kao što vidjeh na Mljetu.
Prekrasan otok koji je, prema riječima mnogobrojnih mještana, potpuno zapostavljen kada su u pitanju infrastrukturna ulaganja.
Nešto ulaganja je bilo na zapadnom dijelu otoka, gdje se nalazi Nacionalni park, no Mljet nije samo NP, zar ne?!
Drugi problem je javni prijevoz. Otočna mjesta gotovo uopće nisu povezana, a i trajektni promet je, kažu mi, "tiha misa".
Ono čega je Mljet uistinu prepun jest - život. Kako onaj biljni, tako i životinjski. Dok drugi hrle na Odisejevu špilju i druge uvale (za koje mi rekoše da ih javno ne otkrivam🤫), ja sam vruće ljetno poslijepodne odlučila provesti u hladovini 400 godina stare kuće u središtu otoka, daleko od obale, s najljepšom zvučnom kulisom i božanstvenim pogledom na Jadransko more.
Jugo mi ni ovdje ne da mira pa me lagano podsjeća da je vrijeme za povratak....
Na putu do Odisejeve špilje naletjela sam na stari, uređeni maslinik, okružen gustom borovom šumom na čijim rubovima raste gomila mediteranskog bilja poput komorača, gospine trave, origana, brnistre, čička. Raznolikost boja i mirisa je neopisiva...
