06/09/2024
Tikvice nikad ne razočaraju. Dovoljno je svakodnevno zalijevanje i tjedna gnojidba, i vrlo brzo nakon oprašivanja nastane ovakvo čudo. Ovo sa slike ima 1,4 kg.
Priča o jednoj gradskoj bašči i želji autorice da svaki krov postane zelen, šaren i jestiv....
(1)
Tikvice nikad ne razočaraju. Dovoljno je svakodnevno zalijevanje i tjedna gnojidba, i vrlo brzo nakon oprašivanja nastane ovakvo čudo. Ovo sa slike ima 1,4 kg.
Kako je izgledalo prije mjesec dana, mislila sam da će mi ova sezona potpuno podbaciti. A ono.......vrt se tek sad raspištoljio🪄🎊
Ola people.
Kraj srpnja i početak kolovoza idealno je vrijeme za sjetvu povrtnica koje vole hladnije vrijeme. Ove danas posijane taman će biti za konzumaciju tamo negdje u prosincu/siječnju. Kad krenu jačati, imat će dovoljno sunca i topline, ali i zaštitu od eventualnog mraza jerbo će biti pozicionirane ispod krova.
Ne znam kako se drže vaše gredice, no Greentanje je doživjelo šok. Što zbog višednevnog toplinskog vala, što zbog selidbe i demontaže cijelog vrta. Morali smo, naime, preseliti biljke na sjeverni (manje osunčani) dio terase zbog najavljenih građevinskih radova (koje čekamo već mjesec dana🤣). Obilne lipanjske kiše su načele podlogu na terasi i preko noći sam morala preseliti više desetaka tegli i gredica na drugu lokaciju. Neke su to dobro podnijele poput Mahuna, Paprika i Chillija, neke poput Rajčice i Tikvica baš i nisu. Tak je kak je.
Plan je sljedeći - u rujnu kreće sjetva Graška, Rukole i Salate. Danas ću u prazne posude ubaciti još Mahuna i Graha - ove povrtnice brzo rastu i, čini se, gode im ovi histerični vremenski uvjeti.
Uvijek ponavljam - uzgoj vrta na terasi donosi potpuno druga pravila od klasičnog vrta. Gotovo cijelu godinu možete nešto uzgajati i papati.
Nešto malo više od pola kile Mahuna, dvije sorte, u samo jednoj berbi?! Ovo je definitivno njihova godina.
Lagane su za uzgoj. Vole toplo, ali ne izravno sunce. Ne valja ih gnojiti Koprivom (zbog prisustva dušika), no Gavez vole. Kad krenu plodovi treba ih češće zalijevati, a ako malčirate posude, mirni ste danima. Makar vani pržilo 35 stupnjeva....
Uzgojiti Mrkvu u posudi? Ništa lakše. Posijte, poslije prorijedite i redovito zalijevajte. Tu i tamo pognojite i to je to.
Za prihranu preporučam tekuće gnojivo od Gaveza i Koprive. Jednostavno je izradu, a čini čuda u vrtu.
Obje biljke u Zagrebu možete pronaći duž savskog nasipa.
Ja sam to zamislila ovako. Na terasi u gradu uzgajam povrće, a na seoskom gruntu voće.
Blagodat je "ubosti" grunt na kojem već postoje odrasle voćke. Uz sve ostalo, posebno me vesele Višnje i crni Dud. Naravno da sam ih "zobala" drito sa stabla.
Požalio nam se susjed da dugo nije vidio Dud iliti Murvu, a kamoli je jeo. Veli da je u njegovom djetinjstvu Murvi bilo po cijelom selu - i bijele i crne. I onda su lagano počele nestajati.
U Zagrebu sam ih vidjela nekoliko. Šteta što ih ljudi ne mogu konzumirati (visoka su stabla) jer su krcate razno raznim zdravim ludorijama, a poznato je i njihovo protuupalno djelovanje. Tko ima problema sa zatvorom crni Dud je prava stvar. Kažu da otvara i najzatvorenija vrata🤭.
Ukusan je za poludjeti. Najbolji i najzdraviji je u sirovom obliku, no fora je i kao sok ili marmelada😋
Četvrti put ove sezone posijah Tikvice. Ponos i dika Greentanje - gospođe tikvenjače, ove sezone štrajkaju. Krenu dobro i onda stanu u razvoju. Premalo im je ☀️, čini se. Jer hranjiva i vode imaju sasvim dovoljno. Ako ne bude četvrta sreća, ove godine nećemo imati ni Hokaido, ni Tikvice, ni Dinje, ni Lubenice☹️.
Ova je, po svemu sudeći, godina mahunarki - Grašak, Grah, Mahune bujaju ko' ludi. Nikad ih nisam imala toliko. Uspjelo je svako sjeme. Prošle godine to nije bio slučaj. Ista stvar i s Jagodama.
Ako sam išta naučila u skoro 10 godina urbanog vrtlarenja jest da trebaš biti zahvalan na onome što ti zemlja da. Jedne godine dobit ćeš više Paprika, druge godine više Tikvica, treće godine na redu su mahunarke. I to je tako.
Jedino što stalno bez ikakve dramice raste su Mrkve i začinsko bilje. Njima je svejedno jel kiša, vruće, hladno. Daj im povremeno vode i ostavi ih na miru😂
Ako se zbog ičega isplati raditi urbani ili balkonski vrt, onda je to zbog Graška i Salate.
Nije me bilo tjedan dana, dobro sam sve zalila kad sam išla ća, a dok me nije bilo vrt se navodnjavao uglavnom od kiše
Nema jednostavnijih povrtnica za uzgoj od 🫛 i 🥬🥗
Ekipa 🥑 stigla na jug. Nažalost, zasad ne mogu opstati u vanjskim uvjetima kontinentalnog pojasa, no klima se ionako mijenja, Zagreb svake godine postaje sve više tropski grad pa vjerujem da će za 2-3 godine Avokado bez problema rasti pokraj npr. Trešnje.
Dok ne dođe ono što će neminovno doći, 4 Avokada rast će 20-ak metara od obale, upijajući mikroorganizme iz crvenice. Sadit ću ih jedan pokraj drugoga jer sam pročitala da to vole.
Ako ima među vama netko tko živi južnije od Ploča i tko je posadio vani Avokado , slobodno šerajte savjete kako da opstane u mediteranskim uvjetima.
Pognojit ću ih suhim organskim gnojivom s dodatkom mikorize, dobro zaliti i nadati se da će dalje priroda činiti svoje....
Efekt divljačkog jugozapadnog vjetra, točno iz smjera Kleka. I to drugi put ove sezone. Oštećeni listovi Tikvica, Graha, Limuna, Salate.... Ako se ta klimatska praksa nastavi, Greentanje će se svesti na korjenasto povrće i začinsko bilje. Plodovito povrće ostat će samo nedosanjani san....
Dan nakon ovakvih vjetrovitih epizoda mahnito pristupam folijarnoj prihrani oštećenih biljaka. I to spasonosnim mixom gaveza, koprive i kalcija.
Nema labavo. Klima je podivljala (isključivo zahvaljujući sebičnosti ljudske vrste) i treba se prilagoditi kako znaš i umiješ. Treba nešto i sreće, no u nju se ne pouzdajem previše. Ako dođe, dobrodošla je😉
Ove sezone u Greentanje stižu dvije nove vrste - 🍉 i 🍆.
🍓 su krenule žestoko ove sezone, a lijepo se rumeni i gospon Vlasac.
Morala sam ponoviti sjetvu 🍅, 🍆,🫑 i 🌶. Prvu sjetvu obavila sam sredinom ožujka, što je definitivno prerano za ovo plodovito povrće. Sjeme je proklijalo nakon 3 tjedna, unatoč prethodnom kupanju i dezinfekciji sjemena. Uz to, izašli su kržljavi flanci.
Onda je proradio moj slavonski inat pa sam napravila novu sjetvu sredinom travnja. I to bez prethodnog namakanja sjemena u čaju od kamilice. Mlade biljke provirile su iz zemlje nakon svega tjedan dana.
🌞 i🌡definitivno čine svoje. Kod mene nema uzgoja ispod lampi, samo Sunce, voda, prihrana i nada da će ove sezone vrt imati više sreće s mušićavim klimatskim promjenama.
To, međutim, ne znači da se ne veselim ko' malo dijete novopridošlicama - Lubenici i Patlidžanu....
Dragi vrtlari i oni koji će to tek postati,
Sretan vam Dan planeta Zemlje, jedinog doma u poznatom svemiru.
Ja mu se divim, cijenim ga i volim oduvijek i zauvijek🌍🌳💚
Patlidžanska šuma🍆🌳....
Uranila vrućina pa smo krenuli odijevati posude. Zašto? Zato da zbog visoke temperature ne ukuha korijen biljke.
Uvjeti u Greentanje svake godine postaju sve gori - sunce nemilosrdno prži, dok vjetar istovremeno kida sve pred sobom. Klimatske promjene u gradu poput Zagreba prilično su silovite i nemilosrdne. No ne dam se. Prilagođavam vrt novonastalim okolnostima i sretna sam što ću ove godine uzgajati 🍉. Malu sortu, jelte. One sasvim dobro podnose ljetnu žegu, a uz redovito zalijevanje i prihranu vjerujem da će mi dati jestive plodove.
Let's get it on 👩🌾🌤🌦🌡
Sretan Uskrs svima.
Meni je bome sretan. Nakon posla (yup, delalo se danas) zaletjela sam se do grunta na dozu seoskog zraka. Znala sam da će biti mlade koprive za izradu prvog ovogodišnjeg tekućeg gnojiva, no gavez me iznenadio. Prošle godine počeo je cvjetati početkom svibnja, a ove godine raspištoljio se već u ožujku.
Klimatske promjene učinile su svoje pa livade izgledaju kao da je kraj, a ne početak travnja.
Kako god, ja sam sretna jer danas delam dva najbolja tekuća gnojiva koje povrtnice mogu dobiti.
Ihaaaaaaa.....
Evo ih. Stajali su cijelu noć u kombinaciji vode i sirove boje. Ovo indigo jaje je dodatno obojano kistom s bojom ljubičastog kupusa.
Pitate se gdje je zeleno jaje? Zeznula sam stvar. Nisam izbijelila jaja pa zelena jedva da se vidi. Ova indigo jaja su bila svijetla, nije im trebalo izbjeljivanje.
Ako ćete koristiti ovu tehniku, jaja obavezno prije toga izbijelite. U litru vode dodajte čep alkoholnog octa i u tome kuhajte jaja. Ili kupite svijetla jaja.
Sretan Uskrs želi vam Greentavka😘
Prirodne sirove boje su spremne za bojanje 🥚.
Ljubičasti kupus za indigo efekt, Cikla za crveni, a spoj Koprive, Djeteline i Trputca trebalo bi dati zelenu boju.
Sastojci su usitnjeni štapnim mikserom odnosno ribežom, a potom iscijeđeni kroz gazu.
Jaja ovaj put nisam izbijelila, kuhana su u mješavini sirove boje i vode. U toj vodi ostaju cijelu noć, a dio njih sutra će biti dovršen čistom bojom (uz pomoć kista ili kozmetičke spužvice).
Sutra objavljujem efekt ovakvog, ekološkog, bojanja jaja. Fora je. Probajte....
P.S. Nosite medicinske rukavice ako ne želite idućih nekoliko dana imati obojane i 🤚....
Uspješno održana radionica uzgoja hrane u tegli u sklopu festivala Urbana džungla. Nadam se da je sudionicima bilo zabavno i poučno. Jugozapadnjak je puhao ko' lud, no nije nas uspio otpuhati😹
Ako ne znate kuda biste sa sobom idući vikend, svratite na Urbanu džunglu. Bit će svega pa i mog pametovanja o tome kako je jednostavno uzgojiti hranu u posudi i kako bi bilo super kad bi što više ljudi krenulo u urbano vrtlarstvo. Za radionice je potrebna prethodna prijava, a za više detalja bacite oko na link u nastavku....
https://urbanadzungla.hr
Kuha se nešto iza obzora.
Stiže proljeće u Greentanje. Salata, Cikla i Blitva posijane su u prosincu. Stresirao ih je onaj zagrebački siječanjski polarni posjet od -12 pa sad pucaju od sokova i debelih listova. Presadila sam i Tikvice među ovu ekipu. Rekli biste da je za Tikvice rano? Je, ako je u pitanju klasični vrt. No vrt u posudama ionako vodi svoju politiku. No da ne bih ispala nemilosrdna, ipak pokrivam Tikvice velikim plastičnim bocama tijekom noći tako da se nemaju što žaliti. Nisu na udaru eventualnog mraza, pod krovom su....
Zapravo im je svima super jer su napojeni, pognojeni i nahranjeni.
Ove ću godine imati jako puno Maslačka. Volim tog žutog gorkastog "vragolana". Em što mi pokazuje kolika je pH vrijednost tla, em je odličan na salatu, em čisti krv, em ga vole 🐝
Tikvice, buče, celer listaš, patlidžan, salata - skoro pa spremne za novu vrtlarsku sezonu🎊
Sletio gospon sokol u Greentanje. Divna je ta gradska bioraznolikost. Čuvajmo je...
Izazovno je bilo posljednjih mjeseci.... Greentanje je bilo u hibernaciji - što zbog zime, što zbog sanacije terase koju je nagrizla neočekivano velika količina kiše u kombinaciji s luđačkim minusima.
But, we are back.
Danas krećem sa sjetvom kultura kojima treba 100 godina da provire na svjetlo dana - Celera listaša i Poriluka. Ali krećem i sa sjetvom tikvi, blitve, salate, patlidžana i feferona.
Neki će reći - pa zar nije rano? Ne, ako ćete sve navedeno uzgajati u posudama i zaštićenim gredicama...
Let the party begin👩🌾✨️
Za bistru juhu će biti dovoljno....
Mrkva je posijana prije cca 5 mjeseci, u vreću za sadnju. Tu i tamo sam je pognojila tekućim gnojivom od kuhinjskog otpada (kore krumpira, ljuske luka i jaja, rastvor od kore banane), a istim tempom je i zalijevana.
Jel ukusna? Ne da je ukusna i slatka, već je lijek....
Kak' bi rekel stih Haustora - Zima zaobilazi moj dio grada....
Salata, Kelj pupčar (prošlogodišnji kojeg sam podrezala i pustila da vidim hoće li ponovno početi davati plod), Grašak, Cikla, Blitva, Mrkva, Celer, Matovilac, Kopar - sve raste ko' ludo. Osim Graška, svi su premješteni pod krov da ne nastradaju od mogućeg mraza.
Napreduju daleko sporije nego u sezoni, ali napreduju.
Svi su u posudama ili improviziranim gredicama, s južne strane terase, pod krovom, blizu zida pa im niske zimske temperature ne smetaju.
Prvi put otkako ga imam, vani pod krovom je i moj ponos i dika - Limun. Posuda je okružena biljkama koje su otpornije na hladnoću pa ne bi trebalo biti problema ako vanjska temperatura i rokne na -5 (toliko siroti može izdržati). Nadam se da zima neće previše gristi.
A vama savjet - kupite ili napravite posudu, napunite je zemljom, posijte Ciklu, Mrkvu, Grašak, Celer, Salatu, Rukolu ili Kopar i krenite sa svog balkona ili prozora u svijet urbanog vrtlarenja. Nema bolje terapije i osobnog veselja.....
Čim je srednja dnevna temperatura pala ispod 20 stupnjeva, Brokula je počela formirati cvijet🤗.
Zbog visokih temperatura za ovo doba godine, biljka je proizvodila samo lisnu masu, bez ijedne naznake da će uskoro krenuti i taj predivni plod.
Al' nema veze. Jedemo mi i listove Brokule - stavljam ih na pizzu, u čorbe, u domaća peciva sa sirom, u juhe.....
Btw, listovi su puni željeza, idealni za pripremu tijela zimskim uvjetima. Ako zime uopće i bude. Navodno nije dobro jesti ih sirove pa ih malo blanširajte prije konzumacije.
Dobar tek
Šljivar se odupire Studenom. Plodova više nego ljeti.
Samo da izdrži udare ovo luđačkog Jugozapadnjaka😬...
Jesam li već spomenula da mi je Jugozapadnjak mrzak kao biljkama mraz?!
Zanimljive se stvari događaju u Greentanje.
Normalno je da sada raste povrće koje voli hladniji period godine, no Rajčice, Grah i Paprika se ponašaju kao da smo ušli u lipanj. A studeni nam kuca na vrata.
Eeeeeee, to su blagodati uzgoja u posudama, u kontroliranim uvjetima urbane mikroklime, tijekom koje "ljetno" povrće može davati plodove čak i kad rokne prvi mraz🥶. Naravno, pod uvjetom da posuda s biljkom nije na izravnom udaru mraza, već da je postavljena pod nadstrešnicu, uza zid, gdje je temperatura zraka za koji stupanj toplija od temperature koja vlada pod vedrim nebom.
Ovo je period godine kada u zraku ima dosta vlage pa zelenjavu ne treba zalijevati svaki dan. U toplijem dijelu godine treba zalijevati svaki dan, jer posuda je skučeni prostor iz kojeg biljka vrlo brzo isisa svu vlagu. Ne biste vjerovali koliko su pohlepne.
I dalje ih jednom tjedno prihranjujem gnojivom kućne radinosti - rastvor od ljuski jaja i jabučnog octa, rastvor od drvenog pepela i ljuski crvenog luka, tekuće gnojivo od koprive.
Ako ne želite raditi svoj kompost, a proizvodite dosta biootpada (guleći krumpir, mrkvu, celer, ciklu, peršin itd), isti možete razbacati po posudama, na to dodati tanji sloj nove zemlje i dobro zaliti. Biljke će biti zahvalne, a vi ste smanjili količinu proizvedenog biootpada....
Sretno💪....
Prkos prkosi Listopadu...
Ne znam kako je kod drugih vrtlara, no ljetne kulture su doslovce podivljale u Greentanje.
Posljednjih tjedana fokusirala sam se na uzgoj kultura koje nemaju problema s nižim temperaturama (barem ne na terasi) poput Salate, Brokule, Blitve, Cikle, Cvjetače, Prokulice pa na one "ljetne" nisam više obraćala pozornost.
No!
Slučajno bacim pogled u vreću u kojoj je tijekom svibnja niknula Mahuna, koja dosad nije imala ni jedan cvijet, kadli.....
Na prvu me presjeklo. Mislila sam da se neka divovska 🐛 udomaćila u vreću 😱. A ono....najveće Mahune koje su ikad izrasle u našoj zelenoj oazi.
Btw, Mahune su, kak bi se reklo, bogom dane za uzgoj u posudi prosječne veličine. Rastu brzo, ne treba im posebna njega, no iako su proljetno/ljetna kultura, ne podnose najbolje vrućine i Sunce. Kod mene, na južnoj strani, najbolje rastu u polusjeni. Za razliku od Graška, kojeg biljne uši napadaju ko' lude, na Mahunama nisam primjetila nametnike. Došlo je par smrdljivih martina, no nisu je previše gnjavili. Što se može vidjeti iz priloženog....
Predivno....
Zagreb
10000
Be the first to know and let us send you an email when Greentanje posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.
Send a message to Greentanje:
Veselo nam je bilo na radionici slikanja prirodnim bojama u sklopu festivala Urbana džungla. Hvala svima koji su došli u pustili mašti na volju....
Oprašivači su na ljetnom dopustu pa sam morala u svom aranžmanu oprašiti još jednu turu muškatne bundeve. Neki od vas pitali su me kako se to radi. Procedura je jednostavna. Uzmete muški cvijet, otkinete mu latice i prašnikom lagano dodirnete tučak ženskog cvijeta. Bitno je da pelud s prašnika dođe u kontakt s tučkom. Budući da tikvenjače uvijek imaju više muških nego ženskih cvjetova uvijek možete ponoviti postupak ukoliko ste "upropastili" prvi muški cvijet. Ali pripazite na jednu stvar. Uspjeh oprašivanja ovisi i o tome jeste li zakasnili s postupkom. Ako je ženski cvijet stigao već na polovicu zatvaranja, zakasnili ste s oprašivanjem. U tom slučaju otkinite taj neoplođeni cvijet kako biste omogućili biljci da stvori novi ženski cvijet pa za koji dan ponovite postupak oprašivanja. Naravno, to mogu obaviti i 🐝 umjesto vas. Sretno.....
Nisu zelenjava, ali su sastavni dio svakog vrta. Vrijedni su, koordinirani, predani cilju i iznimno snažni. Čovjek bi se kao vrsta itekako trebao ugledati na živine. Evo ja jesam, delam ko' mrav zadnjih nekoliko dana pa nisam stigla dokumentirati vrtlarske avanture. No uskoro nastavljamo u revijalnom tonu, sjetvom nove ture gospoje Mrkve, gospona Graška i frajera Celera.....
Volovska srca bujaju od sreće. Kako i ne bi kad ih tetošim sve u 16. Uzgojeni su iz sjemenki plodova kupljenih od provjerene tete na tržnici. Dok su tijekom ožujka klijali i jačali na prozorskoj dasci u stanu, povremeno sam ih zalijevala rastvorom od ljuski jaja, luka i banana. Prije nepunih mjesec dana posađeni su u velike kante od boje, koje odijevam u staru tkaninu. To činim jer su kante plastične, a kad upeče Sunce ne želim razmišljati o tome topi li se plastika u zemlju i hoće li zbog vrućine ukuhati korijen. Ovako su gospoje Rajčice dobile prikladnu oblekicu i svojevrstan sustav hlađenja pa ne bi trebalo biti većih pobuna s njihove strane. Bijele mrlje na listovima su osušene kapljice mlijeka. Neki dan sam ih prskala mješavinom mlijeka i vode, koja ih štiti od plamenjače i onih napornih biljnih uši, koje su i ovako i onako nastradale jer sam vidjela nekoliko 🐞 kako se motaju oko Nevena i Ruže, gdje lisne uši operiraju već neko vrijeme....
Sretan vam Međunarodni dan biološke raznolikosti. Umjesto sve one prirodne ljepote i bioraznolikog bogatstva koji, nekim čudom, još uvijek opstaju u gradu, ovaj put želim skrenuti pozornost na čovjeka, jedino biće na Zemlji koje svjesnim, sebičnim i nepromišljenim postupcima uporno pili granu na kojoj sjedi. Snimka, nastala prije 3 dana, prikazuje javnu površinu pored napuštenog dvorišta Unija papira, na Sarajevskoj cesti u Novom Zagrebu. Ova napuštena i raznim otpadom pretrpana ograđena površina nalazi se pored aktivne vojarne s jedne strane, dok joj je s druge strane bioraznoliki mirisni šumarak s borovima, bazgom, bagremom, lijeskom, topolama, kupinama, livadskim cvijećem, oprašivačima, pticama, glodavcima itd. Većina prolaznika u šoku gleda i fotografira ovu tugu glavnog grada, udaljenu od Trga bana Jelačića svega nekoliko kilometara, i pita se - što se dogodi ljudskom mozgu da pored svih reklama, kampanja, vijesti, znanstvenih činjenica i stravičnih priča o opasnostima nezbrinutog otpada, čini ovakav ekološki zločin?! Lokaciju sam prijavila zagrebačkom komunalcu. Jesu li raščistili lokaciju? Ne znam. Hoće li na njoj ponovno osvanuti ovakav prizor? Vjerojatno hoće. Ima li ljudskoj gluposti kraja? Nažalost, nema. Hoće li ljudska vrsta ikada prijeći na viši nivo inteligencije? Nadam se da hoće. Vjerujem li u to? I ne baš. Znanstveno je dosad klasificirano više od milijun životinjskih i više od 344 tisuće biljnih vrsta te više od 11 tisuća mikroorganizama. Pretpostavlja se da ukupan broj vrsta na Zemlji doseže čak 30 milijuna! Nije li tragikomično da samo jedna vrsta uporno zagorčava život ostalih 30 milijuna?!
Kakva je to blagodat imati ovakvu staru mrcinu od Masline, koja je krcata grozdovima budućih cvjetova. Tko zna koliko će ih ostati na stablu nakon što solitarne Pčele i Bumbari obave posao.....
Kad bi znali koliko je lako, Mrkvu bi uzgajao svatko. Posijana sredinom prosinca, pojedena sredinom travnja 🥕😋. Jedna od najjednostavnijih i najskromnijih povrtnica za uzgoj u posudi srednje veličine. Prihranjena je tu i tamo homemade tekućinom bogatom kalijem i kalcijem, a od prosinca do sredine ožujka boravila je na podu, u blizini južnog prozora. Okus? Točno onakav kakvog se sjećam iz dječjih dana. Inače, listovi Mrkve su odlični za domaći pesto (umjesto Bosiljka).
Ako često jedete banane, iskoristite njihovu koru za jednostavnu izradu tekućeg gnojiva bogatog kalijem. Iako su za ovu svrhu korištene tzv. ekološki uzgojene banane, one se u transportu prskaju raznim sredstvima pa bi ih prije bilo kakve primjene trebalo dobro očistiti. Najjednostavniji način je da neoguljene banane, odmah nakon kupovine, uronite u kombinaciju vode, alkoholnog octa i sode bikarbone. Banane u takvoj vodi ostavite barem 15 minuta, potom ih obrišite suhom krpom i nakon konzumacije ploda, koru jednostavno iskoristite za izradu gnojiva. Koru narežite na manje komade i prelijte odstajalom vodom ( još bolje ako imate kišnicu). Kore ostavite poklopljene u posudi 3-4 dana (može i koji dan više, ali pripazite da se ne pojavi plijesan na površini vode), nakon toga iscijedite otopinu (koja će ispasti sluzava) i koristite je razblaženu s vodom (ja koristim 2 dcl otopine na litru vode) za zalijevanje biljaka. A možete je koristiti i za folijarnu prihranu, kako vam je draže. Kore koje ostanu nakon izrade ovog tekućeg hranjiva slobodno frknite u kompostište. Sretno.
U greentavoj kuhinji opet smo miksali prirodne boje. Zelenu smo ovaj put izvukli iz listova djeteline, maslačka i kostriša - jer toga trenutačno na terasi imamo najviše. Žutu, nažalost, nisam uspjela izvući iz gospona Maslačka jer ga je kiša dobrano okupala pa su se cvjetovi zatvorili. Sva sreća, priroda je darežljiva pa smo jarki cvijet Maslačka "pofarbali" limunom, kurkumom, kavom i, po prvi put u greentavoj kuhinji, mljevenom crvenom paprikom.
Odvajanje biootpada u gradu može biti pravi izazov. Osobito ako živite u stanu. Veseli podatak da dobar dio takvog otpada možemo iskoristiti za izradu tekućeg gnojiva za biljke. Jedno od takvih gnojiva je i kombinacija ljusaka od luka i drvenog pepela (isključivo drvenog pepela u kojem nema ostataka plastike, ljepila i sličnih umjetnih tvorevina). Na litru vode dovoljne su ljuske dva veća luka i dvije čajne žlice drvenog pepela. Vodu treba prokuhati i preliti preko suhih sastojaka. Sve promiješati, poklopiti i ostaviti 3-5 dana na suhom i hladnom mjestu. Što ovime dobivate? Rješavate se biootpada, a vaša zelenjava dobiva biostimulator bogat fosforom, kalijem, željezom te vitaminima A, B i C koji potiču njihov rast. Ovo gnojivo ujedno štiti biljke od gljivičnih oboljenja. Dobivenu otopinu prije zalijevanja biljaka treba razrijediti s vodom u omjeru 1:3. Osim kao gnojivo, ova otopina dobra je i kao "dezinficijens" za sjeme prije sjetve. Navalite.....
Složila sam rastvor iliti tekuće gnojivo krcato kalcijem koje je zainteresiralo i mog pajdu🐈 Izrada je vrlo jednostavna, a učinci fenomenalni. Ljuske jaja treba smrviti u blenderu te ih preliti jabučnim octom, dva prsta iznad razine mljevenih ljuski. Dobro promiješati i teglicu potom prekriti prozračnom tkaninom. Tako pripremljena "kalcijeva juha" odmah se počinje pjeniti pa svakako treba pripaziti da se teglica ne napuni do vrha. Dok traje pjenasti proces, sadržaj u staklenci potrebno je svakodnevno izmiješati. Nakon što ono završi, gnojivo je gotovo. Prije korištenja tekućinu treba procijediti i koristiti po potrebi - na litru vode dovoljne su 2 žlice "tekućeg kalcija". Have fun u novoj vrtlarskoj sezoni🌱🐞🐝🦋🥬🥕🫐🌶🍅🫑🥒🥦
Kako najjednostavnije očistiti Nar? Metkovka Aleksandra prava je domaćica, puna malih tajni velikih majstora kuhinje pa mi je, između ostalog, pokazala kako na najjednostavniji način očistiti Nar. Ona je već maherica u čišćenju šipka. Svake godine radi sirup od divljeg Nara - veli mi da je taj kiseliji i manji, ali zdraviji. Ovaj ukusni vladar jeseni prava je riznica vitamina koji čuva zube i srce te jača imunitet. Budući da je prava zdravstvena bomba, s njim valja oprezno. Jedan morganj, šipak ili Nar sasvim je dovoljan da vam život učini veselijim, aktivnijim i zdravijim...
Trebala su 3 mjeseca i nešto sitno da iz sjemenke nastane ovaj buket. Iz sredine je krenuo i plod, koji bi prema mojoj prostoj procjeni mogli papati do zime. Kažu nutricionisti da se u njoj nalaze čak tri aktivna sastojka koja štite od raka, a njezinom redovitom konzumacijom spriječava se pojava artritisa, jača imunitet, održava krvožilni sustav elastičnim, pomaže probavi te još gomila provjereno pozitivnih učinaka koje nam osigurava gospoja Brokula. Nije doduše preporučljiva česta konzumacija brokule, niti ostalih krstašica, osobama s poremećenim radom štitnjače, no tko bi joj odolio😋🥦💚....
Otočka simfonija glasnih živina Cijeli život ljetujem na jugu, no nikad nigdje nisam čula ovako intenzivan koncert zrikavaca kao na Mljetu. Obišla sam dobar dio hrvatske obale, ali nikad nisam vidjela toliku bioraznolikost na maloj površini kao što vidjeh na Mljetu. Prekrasan otok koji je, prema riječima mnogobrojnih mještana, potpuno zapostavljen kada su u pitanju infrastrukturna ulaganja. Nešto ulaganja je bilo na zapadnom dijelu otoka, gdje se nalazi Nacionalni park, no Mljet nije samo NP, zar ne?! Drugi problem je javni prijevoz. Otočna mjesta gotovo uopće nisu povezana, a i trajektni promet je, kažu mi, "tiha misa". Ono čega je Mljet uistinu prepun jest - život. Kako onaj biljni, tako i životinjski. Dok drugi hrle na Odisejevu špilju i druge uvale (za koje mi rekoše da ih javno ne otkrivam🤫), ja sam vruće ljetno poslijepodne odlučila provesti u hladovini 400 godina stare kuće u središtu otoka, daleko od obale, s najljepšom zvučnom kulisom i božanstvenim pogledom na Jadransko more. Jugo mi ni ovdje ne da mira pa me lagano podsjeća da je vrijeme za povratak....
Domaće povrće OPG Sokol Marija & Darko
Ii. Poljski Put