Prijatelji životinja

13/02/2025

Sanja Kozlina autorica je prekrasne basne koja uči djecu o životu životinja uzgajanih radi hrane, životinjama u zoološkim vrtovima i cirkusima te o veganstvu. Predivna priča pilagođena je mlađem uzrastu, a bit će i štampana u manjoj naknadi.

12/02/2025

Povjerenik za zdravlje i dobrobit životinja Olivér Várhelyi na panelu u Bruxellesu potvrdio je predanost Europske komisije donošenju novog zakonodavstva o dobrobiti životinja, uključujući i ispunjenje zahtjeva građanske inicijative End the Cage Age! 🚜🔄

Na događaju su stručnjaci raspravljali o prijelazu na održivije modele poljoprivrede uz financijsku potporu EU-a. Reineke Hameleers iz Eurogroup for Animals naglasila je potrebu za posebnim fondovima za uzgajivače, dok je Philip Lymbery iz Compassion in World Farming upozorio na štetne posljedice intenzivnog uzgoja za životinje i okoliš. 🌱🐖

Vrijeme je za ambiciozan europski plan za poljoprivredu i hranu! Podržimo zakonodavstvo koje će konačno osigurati pravedniji sustav za životinje. 💪❤️

11/02/2025

Večeras u DNEVNIK.hr! 👇👇👇

11/02/2025

Dnevno.hr: "Iz Udruge navode i da biljne bjelančevine i kultivirano meso štite okoliš, n**e nutritivnu vrijednost i sigurniji su za ljudsko zdravlje. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), upitna je sigurnost hrane od insekata. Zbog hitina od kojega je građen njihov egzoskelet, može doći do ozbiljnih alergijskih reakcija.

U kukcima su pronađene bakterije poput salmonele, E. coli i kampilobakterije. U hrani od insekata mogu se pronaći i virusi, paraziti i gljivice te pesticidi i teški metali. Proizvodi temeljeni na biljnome mesu slobodni su od antibiotika, hormona, pesticida i kemijskih sredstava. Kultivirano meso, koje se dobiva uzgajanjem životinjskih stanica u kontroliranim laboratorijskim uvjetima, nedavno je dobilo C-Label, certifikat za proizvode od kultiviranog mesa koji osigurava da proizvodi zadovoljavaju visoke standarde kvalitete i sigurnosti. Za njegovu proizvodnju nisu potrebne farme ni poljoprivredne površine, kao ni velike količine pitke vode i tla."

Od ponedjeljka se prah protiv insekata tretiran UV-zracima može koristiti u hrani u Europskoj uniji. Konkretno, radi se o prahu od cijelih ličinki brašnare (Tenebrio molitor). Do četiri posto toga može se dodati različitoj hrani. Prema novoj uredbi EU, to može uključivati ​​kruh, kolače...

10/02/2025

Zahvaljujemo Encian na velikodušnoj donaciji kojom su podržali subotnju CEVA radionicu i na tome što su uvijek tu uz/za nas! ❤

10/02/2025

Nova uredba Europske komisije od danas na tržištu EU-a dopušta prodaju pekarskih proizvoda, mliječnih i voćnih prerađevina te drugih prehrambenih proizvoda s dodatkom praha od ličinki velikog žutog crva brašnara.... Apsurdno je da danas, kada imamo nutritivno vrijedne burgere i druge proizvode od biljnih proteina, koji vrlo vjerno oponašaju strukturu i okus mesa, prednost dajemo mljevenju crva i kukaca..

Na tržištu već imamo skakavce i cvrčke u prahu kao alternativne izvore proteina, a čekaju se odobrenja i za prah muhe, trutova i brašnastog moljca. Glavni argument Europske komisije za prodaju crva i insekata kao ljudske hrane je sve veća potražnja za hranom i sve manji poljoprivredni prinosi. No zato ne moramo jesti crve jer na tržištu imamo brojne biljne izvore bjelančevina!

Trebali bismo poticati konzumaciju proizvoda na biljnoj osnovi, koji su već sada dostupni i razvijaju se sve više iz dana u dan. Osim toga, treba prepoznati budućnost i ulagati u razvoj kultiviranoga mesa, koje se proizvodi u laboratorijski kontroliranim uvjetima i za čiju proizvodnju nisu potrebni ni crvi, ni svinje, ni kukci, ni sisavci, već biljne sirovine. Naposljetku, uobičajena biljna hrana poput graha, badema ili gljiva prepuna je bjelančevina. Kada bismo poljoprivredne površine koristili za uzgoj biljne hrane za ljude umjesto za žitarice za prehranu stoke, nitko ne bi ostao gladan!

Upravo je uzgoj životinja za hranu usko povezan s rasipanjem prirodnih resursa, zagađenjem okoliša, klimatskim promjenama, smanjenjem biološke raznolikosti, deforestacijom i pustošenjem mora. U proteklih 50 godina konzumacija mesa u svijetu se učetverostručila, a posljedice toga su drastične. Uz činjenicu i porasta broja stanovnika na Zemlji, jasno je da je uzgoj životinja za hranu ozbiljna prijetnja preživljavanju i opstanku ljudske vrste na planetu. Neće nas spasiti prehrana kukcima, već samo drastično smanjenje konzumacije mesa, mlijeka i jaja te korištenje biljnih izvora bjelančevina.

09/02/2025

Jutarnji: "Bila sam u Hrvatskoj 2012. godine, a onda i 2019. Iskreno, ne mogu vjerovati koliko se toga promijenilo u tako kratkom vremenu. Nevjerojatno je da u vrijeme moje prve posjete, recimo, nije bilo veganskih restorana, a sad ih ima, i to nekoliko. Kad smo već kod prehrane, voljela bih razbiti još jedan mit. Mnogi misle da je veganstvo skupo, ali zapravo, ako jedu neprocesuiranu hranu, onda je cjenovno prihvatljivo. Ne zaboravite da mu prehrana nekih siromašnih društava počiva na povrću, a ne mesu, tako da mislim da svatko sebi može priuštiti da bude vegan - zaključuje."

08/02/2025

Od srca zahvaljujemo nevjerojatnim aktivistima koji su nam stigli iz cijele regije (💬🤝) i koji UPRAVO zajedno s nama sudjeluju na radionici Centra za učinkovito vegansko zagovaranje (CEVA) s dr. Melanie Joy! 🌱✨

Pa još dok smo još uvijek pod navalom adrenalina, samo da kažemo i vama koji niste tu ono što je mala himna ovog okupljanja: "Znanje nije cilj, već beskonačno putovanje! Što više učimo, to više shvaćamo koliko još toga ne znamo."

Uz praktične alate i uvide koje smo stekli, sigurni smo da ćemo svi moći još učinkovitije zagovarati veganstvo i jačati našu rastuću zajednicu.

Veliko hvala organizaciji Beyond Carnism i, naravno, dr. Melanie Joy na njenoj stručnoj i nevjerojatnoj podršci. 🙏

Nadamo se da ćete svi napustiti našu oazu mira s još većom motivacijom za promjene. Do sljedećeg susreta! 💚🐾🐷🐰🐥🐸🐄🐟



Zahvaljujemo i Mateju Marjanoviću na prekrasnim fotkama.

07/02/2025

Drage i dragi naši,

Melanie je stigla u Zagreb!!!

06/02/2025

Na Hipodromu Zagreb u boksovima s lokotima smješteno je pet arapskih konja, oko kojih traje spor između vlasnika koji ih koristi za utrke i Grada Zagreba pod kojim je Ustanova Upravljanje sportskim objektima, zadužena za Hipodrom. Dobili smo informaciju da konji već godinu dana nisu izvođeni iz boksova u ispust, čime je vidno ugroženo njihovo zdravlje, i da su izgladnjeli.

Najprije, želimo istaknuti da je naša udruga izričito protiv uzgoja i iskorištavanja konja za konjička natjecanja, odnosno tzv. konjički sport. Naime, to nije sport, već okrutno i eksploatirajuće zlostavljanje životinja, pri čemu se konje koristi kao potrošnu robu za ostvarenje profita i zabavu. Vještim manipulacijama jahanje se predstavlja kao hobi, sport i slobodna aktivnost, dok su konji pritom samo sredstvo za ostvarenje zarade i rekvizit za zadovoljenje ljudske taštine. Kada ne postižu očekivane rezultate, ozlijede se ili ostare, konji većinom završavaju u klaonicama.

Iskorištavanje životinja zbog jahanja zaista je velik etički problem. Nažalost, i konji na Hipodromu oko kojih se vodi pravni spor žrtve su sustava koji treba narediti posjedniku da se adekvatno brine o konjima u smislu osiguranja njihova zdravlja i dobrobiti. Konji uz, hranu i vodu, trebaju i svakodnevno slobodno kretanje i redovitu veterinarsku skrb. Napominjemo da su u okviru platforme EU-a o dobrobiti životinja objavljene smjernice o držanju, njezi, odgoju i upotrebi konja.

U njima se ističe da konji imaju snažnu potrebu za kretanjem, što im je nužno za pravilan razvoj mišića, zglobova, tetiva i koštanih struktura. Slobodno kretanje također poboljšava razvoj ravnoteže i koordinacije pokreta. Svim konjima svakodnevno treba omogućiti pristup ispustima ili pašnjacima, po mogućnosti s drugim konjima, kako bi se zadovoljile njihove potrebe za slobodnim kretanjem i socijalnim kontaktima. Osim važnosti za fizičko zdravlje, to omogućava međusobno timarenje i razvoj normalnih obrazaca socijalnog ponašanja uključujući učenje čitanja znakova drugih konja.

Konji bi uvijek, kao apsolutni minimum, trebali moći barem vidjeti druge konje. Naime, konji su druželjubive životinje, a nedostatak društvenog kontakta s drugim konjima u bilo kojem stadiju života može uzrokovati razvoj različitih promjena u ponašanju i nedostatan razvoj normalnog društvenog ponašanja. Nenormalno ponašanje znak je da okoliš i/ili uvjeti držanja ne ispunjavaju njihove potrebe. Mnoga abnormalna ponašanja uključuju stereotipije poput grizenja ograde, gutanja zraka, kruženja po boksu, ljuljanja i samoozljeđivanja (npr. grizenje samog sebe), a konj može postati apatičan. Neadekvatni uvjeti držanja dovode do trajne disfunkcije središnjeg živčanog sustava, što znači da se razvijene stereotipije možda neće popraviti ni u slučaju poboljšanja okoline i načina držanja. Osim toga, sve konje treba pregledati najmanje jednom dnevno, a po mogućnosti i češće. Posjednik konja trebao bi biti educiran za primjenu AWIN protokola za procjenu dobrobiti konja na temelju uočenog tjelesnog stanja, što ipak ne može zamijeniti svakodnevni pregled konja ili klinički pregled veterinara u slučaju sumnje ili utvrđivanja bolesti ili ozljede.

Bitno je naglasiti da životinje ne smiju ispaštati i biti zlorabljene te ih se ne smije dovoditi u opasnost zbog ljudskih sporova. U praksi imamo dosta sličnih situacija, gdje životinje moraju čekati godinama završetke sudskih postupaka i tada veterinarska inspekcija mora naložiti posjednicima mjere kojima će se osigurati njihovo zdravlje i dobrobit. Svi uključeni uvijek moraju imati na umu da životinje nisu predmeti pa da čekaju u skladištu ili garaži dok ne završe sudski postupci. Važno je da inspekcija provjeri jesu li u konkretnom slučaju konji stalno zatvoreni u pojedinačne boksove, bez ikakva slobodnog kretanja – ako je to točno, onda to sigurno utječe na njihovo fizičko i psihičko zdravlje. Zatvaranje boksova lokotima također nije adekvatno sa sigurnosnog aspekta jer u slučaju izbijanja požara ne može se provesti hitna evakuacija konja i mogu smrtno stradati. Stoga je potrebno hitno postupanje veterinarske inspekcije, a prema potrebi i drugih nadležnih službi, kako bi se utvrdilo stanje konja u cilju osiguravanja primjerenih uvjeta držanja kod posjednika te kako bi se utvrdila prekršajna i kaznena odgovornost vlasnika konja.

05/02/2025

prigorski.hr: "„Nakon dvije godine čekanja, presretni smo što imamo priliku pozvati vas na druženje uz edukaciju s Melanie Joy. Dobro došli su svi oni strastveni u promicanju veganstva te oni koji žele više naučiti o uspješnom zagovaranju prava životinja. Ovo će biti izvrsno druženje svih onih koji žele saznati kako s drugima učinkovito dijeliti informacije o veganstvu, pokretu empatije koji istodobno promiče suosjećanje prema životinjama, štiti okoliš i poboljšava zdravlje”, navode Prijatelji životinja, ponosni što će na ovom događaju okupiti brojne istomišljenike iz cijele regije.

Biti vegan ili aktivist za prava životinja u neveganskom svijetu, u kojemu se normalizira ubijanje milijarda životinja godišnje, donosi sa sobom brojne izazove

05/02/2025

𝑻𝒂𝒅𝒆𝒖𝒔𝒛 𝑹óż𝒆𝒘𝒊𝒄𝒛 (𝟏𝟗𝟐𝟏. – 𝟐𝟎𝟏𝟒.): 𝒁𝒂𝒃𝒊𝒋𝒂č𝒌𝒂

Zapamtite da ako vrag
želi nekoga zadirkivati, neće to učiniti
svojim konjskim kopitom,
nego svojom ljudskom nogom.

u švicarskim novinama
pročitao sam članak
pod nazivom „Arme Schweine“
jadne svinje

Kako ta jadna stvorenja
pate u iščekivanju smrti
ali naše poljske svinje
jednako su osjetljive
kao njihove švicarske sestre

vožene u klaonicu
često umiru od srčanog udara

„zabijačka“ se u našoj zemlji
povezuje s rođenjem i smrću
s krštenjem i pogrebom
pa čak i uz prvu pričest

čitao sam članak u „Politici“
o presađivanju srca svinje
mladom čovjeku

- Zašto ste se odlučili
baš za srce svinje? - pita novinar
- Zbog najpovoljnijih razmjera
odgovara doc. Zbignjev Religa
iz Šljonske medicinske akademije -
bile su to mlade jedinke
teške od 80 do 100 kg -
tako da bi srca bila ljudskih razmjera...
i Crkva u potpunosti odobrava
sva presađivanja, osim
transplantacije mozga i organa za rađanje...

živjela svinja!
prijateljica ljudi
izbacujem taj povik
iz dubine srca (ljudskog)

živjele sve svinje
koje je čovječanstvo pojelo
od stvaranja svijeta!

koliko je svinjskih srca bubrega
koliko će svinjskih nožica
biti presađeno
do kraja XX stoljeća

pitam kao moralist

hoće li se naći makar jedan čovjek
koji bi bolesnoj svinji
dao svoje srce mozak
ili bubreg

kad li će čovječanstvo sazrjeti
do takve ljubavi
da bi reklo
svinjo sestro moja

kada ćemo podići u Ženevi
pred sjedištem Ujedinjenih naroda
spomenik
svinji s praščićima

Natječaj za spomenik svinji
„smatram otvorenim“

04/02/2025

"U dominantno karnističkom društvu veganima i vegetarijancima nije lako. Manjinska smo grupa i suočavamo se s ogromnim otporom. Bitno je prepoznati da jedenje životinja nije pitanje osobne etike, već pitanje društvene pravde. Umjesto da na one koji jedu meso gledamo kao na zle ljude, moramo ih prepoznati kao pojedince koji su socijalizirani u sustav jednako kao što smo i mi sami bili. Vrlo malo vegetarijanaca i vegana odgojeni su kao takvi. Bitno je sjetiti se vlastitog karnizma i kultivirati suosjećanje prema ljudima koji još nisu učinili iste izbore kao mi. Do njih možemo doprijeti tako da hranimo njihovo postojeće suosjećanje, a ne da si postavljamo za cilj mijenjati nečija ponašanja. Kroz dijeljenje našeg iskustva, možemo podizati svijest, ne samo o životinjama već i o karnizmu, sustavu koji omogućuje masovni uzgoj životinja." - Melanie Joy

Melanie Joy, nakon što je utemeljila psihologiju karnizma, promijenila je stavove tisuća ljudi, pomažući ih osvijestiti kako društvene norme utječu na prehrambene navike, a sada, kao predstavnica Centra za uspješno vegansko zagovaranje, nastoji veganima olakšati probleme u komunikaciji, učinkovito zagovarati suosjećanje prema životinjama uz način koji stvara osjećaj povezanosti s govornikom, poticati suosjećanje i prakticirati
održivi aktivizam.

Link na prijavnicu za sudjelovanje na radionici koju će održati 8. veljače nalazi se u komentaru.

04/02/2025

Prema najnovijem WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, u posljednjih 50 godina zabilježen je pad populacija vrsta od zabrinjavajućih 85%. Uništavanjem naizgled običnih močvara ili poplavnih šuma uništavamo savršene ekosustave koji nam pružaju pitku vodu, čist zrak te bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta. "Iz tog se razloga radi na restauraciji prirodnog kanala unutar močvarnog zaštićenog područja - Parka prirode Kopački rit", navode iz WWF Adria.

„Kroz projekt 'Obnova Europske Amazone', finalizirali smo planove akcije restauracije kanala Nadjhat koji povezuje Vemeljski dunavac s Kopačkim jezerom po kojemu je park prirode dobio ime. Izrađen je detaljan plan restauracije, ishođene su sve potrebne dozvole, a u tijeku je nabava potrebne opreme za provedbu restauracije. Sami radovi bi trebali početi sredinom kolovoza“, ističe Marina Petrić iz WWF-Adrije.

Više o očuvanju vlažnih staništa možete vidjeti ovdje: https://www.wwfadria.org/hr/novosti/vijesti/?16796941/Glavni-partner-u-borbi-protiv-klimatskih-promjena-treba-nasu-pomoc.

Koristimo priliku da naglasimo da je pad populacija vrsta, osim gubitkom staništa, uzrokovan i pretjeranim iskorištavanjem resursa i klimatskim promjenama​, a sve navedeno povezano je s uzgojem životinja radi ljudske prehrane. Više o tom saznajte ovdje: https://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=4837.

03/02/2025

"Na jedenje mesa ne gledamo kao što gledamo na vegetarijanstvo - kao izbor utemeljen na skupu pretpostavki o nama samima, našemu svijetu i životinjama. Štoviše, to doživljavamo kao nešto dano, kao najprirodniju stvar, kao nešto što je jednostavno tako. Jedemo životinje bez razmišljanja o tome što radimo i zašto jer je sustav vjerovanja koji to podržava nevidljiv. Taj nevidljivi sustav vjerovanja je ono što nazivam karnizam."

"Naša spremnost da jedemo životinje - i k tome samo neke životinje" - kaže Melanie Joy, "moguća je jedino ušutkavanjem onoga što znamo - o njihovoj svijesti i sposobnosti osjećanja boli; o nehumanom postupanju prema životinjama koje se provodi u čitavome svijetu u svrhu zadovoljenja naše želje za hranom koju ne trebamo u svojoj prehrani; o zdravstvenim rizicima vezanima za prehranu na osnovi mesa bilo koje vrste itd. Drugim riječima, nastavljamo jesti meso i ribu samo zbog naizgled beskompromisnog poricanja."

Melanie Joy utemeljiteljica je psihologije karnizma. Njezina revolucionarna knjiga već više od 15 godina izaziva čitatelje ne samo da stoje iza svojih izbora svaki put kad jedu hranu životinjskog podrijetla, već i da zauvijek promijene način razmišljanja o hrani.

Ovu subotu Melanie će održati veliki trening za aktiviste i aktivistice koji se bore za prava životinja. Nakon dvije godine čekanja, i to smo dočekali i presretni smo što imamo priliku pozvati vas 8. veljače, od 9 do 16 sati, na druženje uz edukaciju s jednom, jedinom i neponovljivom Melanie. Vidimo se na CEVA jednodnevna radionica s Melanie Joy

03/02/2025

Povodom vijesti o ubijanju golubova noću iz vatrenog oružja uputili smo dopis vukovarskom gradonačelniku Ivanu Penavi. Tužna je ironija da se pokolj golubova događa u jednom europskom gradu, čiji je najprepoznatljiviji simbol upravo vučedolska golubica, koju Vukovarci smatraju simbolom mira.

Javili su nam se brojni šokirani i zabrinuti građani koji su zgroženi činjenicom da ubijanje provodi gradska uprava Vukovara, uz odobrenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Apsurdno je i da se cijeli pokolj odvija zbog banalnog razloga kao što je golublji izmet, za koji iz gradske uprave navode da utječe na zdravlje građana i narušava izgled zgrada. Sada građani Vukovara, uz izmet, imaju i golublju krv po balkonima. Nejasno je kako to pridonosi njihovu zdravlju te ljepšem i čišćem izgledu zgrada.

Neugodno smo iznenađeni što nadležno ministarstvo tako olako izdaje dozvole za mahnito ubijanje ptica, bez dovoljne konzultacije sa stručnjacima ornitolozima. Zato ćemo zatražiti da Ministarstvo prestane s tom praksom i da ne izdaje najavljena moguća odobrenja za ponovno ubijanje golubova u travnju. Odluka o ubijanju golubova ne samo što je okrutna i suluda u 21. stoljeću nego je i nestručna, neznanstvena, besmislena i neučinkovita za rješavanje problema. Ovdje se očito nije pristupilo traženju razumnih, znanstveno utemeljenih i nenasilnih rješenja.

Ubijanje golubova osudila je i Udruga Biom, čija je ornitologinja mag. biol. mol. Iva Šoštarić istaknula da su znanstvena istraživanja već ranije potvrdila da je takva metoda odvraćanja golubova iz urbanog područja potpuno neprihvatljiva i beskorisna: „Još su kasnih osamdesetih godina u Baselu u Švicarskoj pokušali masovnim odstrelom smanjiti ondašnju populaciju golubova, pri čemu je kroz više godina ubijeno 100 000 golubova te je njihova populacija smanjena za 80 %. Unatoč tome, populacija golubova se u svega godinu dana oporavila na svoju početnu brojnost. Naime, ono što zaista određuje brojnost golubova u gradu su količina hrane i broj povoljnih mjesta za gniježđenje, što se odstrelom ne mijenja. Golubovi se mogu gnijezditi veći dio godine te im odstrel zapravo pomlađuje populaciju kojoj se time otvara novi životni prostor i kojoj ostaje dovoljno hrane za oporavak.”

Nakon neuspješnog istrebljivanja golubova u Baselu, uspostavljen je tzv. „Baselski model”, koji uključuje upozoravanje građana da ne hrane životinje i postavljanje golubarnika iz kojih se jaja mogu lako ukloniti. Kao rezultat, populacija golubova u Baselu u roku od četiri godine smanjena je za 50 posto. Slične, manje okrutne i na dulji rok učinkovitije metode koriste mnogi europski gradovi.

03/02/2025

Tris.com.hr: "Apsurdno je, primjerice, da je za oštećenje tuđe (nežive) stvari predviđena veća maksimalna kazna, do pet godina zatvora, a u slučaju silovanja životinja imamo praktički jednaku situaciju kao s pedofilijom – žrtve su posebno ranjive jer se ne mogu obraniti, ne mogu govoriti i potražiti pomoć ili, u slučaju djece, slabo ili teško mogu artikulirati gadosti koje im čine odrasle osobe. Vjerujemo da se svi mogu složiti da bi za takve teško zamislive i gnjusne zločine trebalo postojati strože sankcioniranje nego za oštećenje nečije stvari.

Svojim prijedlozima željeli smo da se višim kaznama izbjegnu problemi s kratkim zastarnim rokom i novi slučajevi nesankcioniranja dokazanih silovatelja – pojašnjavaju nam iz Prijatelji životinja."

Nedavni monstruozni slučaj silovanja životinja, teladi, krava, svinja i patki, na jednoj slavonskoj farmi, podsjetio nas je na sličan i ništa manje monstruozan slučaj silovanja pasa od strane vlasn…

01/02/2025

Index.hr: Slavlja ili različite događaje kojima želite izraziti svoj ush*t, možete provesti i bez jake pirotehnike, smatraju iz udruge te dodaju da je "zadaća čovjeka, najrazvijenijeg bića na zemlji, da svojim humanim, obzirnim i dobrim djelovanjem brine i o potrebama slabijim, svakako i o potrebama i pravima životinja s kojima dijeli planet".

Potpiši: https://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=4946

PRIJATELJI životinja pokrenuli početkom godine peticiju za zabranu pirotehnike.